Translate

ПОСЕБНЕ СТРАНИЦЕ | Вести са Алтернативних извора

Претражи овај блог

Манастир Св. Ђорђа

Манастир Св. Ђорђа
МЕЛНИЦА. Манастир Св. Ђорђа

СВЕТА ПЕТКА

АКАТИСТ светом Архангелу ГАВРИЛУ празнује се 26. марта (08. априла) и 13. (26.) јула – Сабор светог архангела Гаврила (Свети Архангел Гаврило својим заступништвом пред Богом има благодатну силу да доноси благе и лепе вести). - Кондак 10. Хотећи да свет спасе и искупи од греха, про-клетства и смрти, Господ наш Исус Христос у ноћи у Којој се предаде пребиваше у молитви у врту Гетсиманском и мољаше се до крвавог зноја, и ти Гааврило, у подвигу крепљаше, јер си уистину крепост Божија, што укрепљује у подвизима хришћанским све који вапију: Алилуја! Икос 10. Стена си, Гаврило чудесни, светим женама мироносицама, када оне у једно суботње свитање дођоше на гроб, носећи миро и све што приуготовише али не обретоше тело Господа Исуса, и ужас их обузе и велика брига због Љубљенога Учитеља њихова. А ти рече женама: ”He бојте се, јер знам да тражите Исуса Распетога. Није овде, него устаде”, и још им каза: ”Дођите да видите место где лежаше Господ”. А оне, обрадоване речима твојим, Архангеле, завапише ти овако: Радуј се, светле и радосне вести о Васкрсењу Христовом први благовеститељу! Радуј се, победе Христове над смрћу и адом слаткогласни објавитељу! Радуј се, јер си с Неба, у потресу великом, на Живоносни Гроб сишао! Радуј се, јер си запечаћени камен са гроба одвалио! Радуј се, јер си зраком Твојом попут муње стражаре уплашио! Радуј се, јер си Саздатељу Твоме и Владици Господу, добровољно и чудесно Васкрсломе, послужио! Радуј се, велики Архангеле Божији Гаврило! Кондак 11. Појање похвално приносимо ти, Архангеле Божији Гаврило, а Ти, као брзи заштитник наш и у свакоме добру учитељ, покриј нас покровом крила твојих, одагнај од нас грешних духове злобе поднебесне и сачувај од напасти и клевета злих људи све који вапију Богу: Алилуја! Икос 11. Светлоносни служитељу и благодатни весниче воље Божанске, Гаврило премудри, ти си опет био послан Пречистој Дјеви Марији да Јој најавиш мирно узношење -славно Успење Њено које се приближи, носећи Јој награду рајску. Она пак, примивши радосну вест о пресељењу у Царство Горње, вапијаше ти овако: Радуј се, јер си Ми с Неба целивање донео! Радуј се, јер си Ми при Тајни Богоочовечења послужио! Радуј се, јер си Ми опет послан да се припремим за исход из овог живота! Радуј се, Сина Mora и Бога Божанске воље о Мени објавитељу! Радуј се, часнога и славног Успења Богомајке служитељу! Радуј се, јер си Јој с Неба донео радосног раја награду! Радуј се, велики Архангеле Божији Гаврило! Кондак 12. Благодат Божију с Неба измоли нама који појемо у славу свечасног имена твога, Архангеле Гаврило, да осењивани твојим заступништвом, у свакој побожности и чистоти поживимо све док се, смрћу одрешени од плотских уза, не удостојимо да станемо пред огњевити Престо Цара Славе и са Ангелским чиновима завапимо: Алилуја! (…) извор: ”АКАТИСТИ” књига II , приредио Мирко И.Нанић, издаје Србска Православна Заједница – Шид, л.Г.2006. https://crkvasvetepetke.org.rs/akatist-arhangelu-gavrilu/

недеља, 2. јануар 2011.

Izjave 2010. - apsolutni hit (Julijana)

Планетарни знак препознавања
Izjave godine  2010.

Album je gotov, samo još treba da se završi - Tanja Savić

Moj život je kao reka, voda koja stoji i nigde ne teče - Hasan Dudić

Vi ipak imate neki gen, je l’ to neki porodični gen ili ste ga
nasledili od roditelja? - Žika Šarenica, RTS

Hipohondar, to je kad je neko nadmen kao hipohondirena tikva -
slučajna prolaznica u anketi televizije Fox

Mislim, prvo bi morala da naučiš da pišeš, brate, svih šest padeža –
Jelena Karleuša ....


         Posala Julijana ("Kraljica")
       Videti više: http://m950.wordpress.com/2011/01/02/izjave-2010/

уторак, 3. август 2010.

Požarevljani u Španiji / folklor

GANIP PREDSTAVLJAO SRBIJU U ŠPANIJI

Aleksandar Lukić, direktor požarevačkog CZKPO
Gradski ansambl narodnih pesama i igara (GANIP) grada Požarevca pri ustanovi Centar za kulturu je od 4. do 20. jula bio gost na dva prestižna festivala u Kraljevini Španiji.
Direktor Centra za kulturu, Aleksandar Lukić, koji je sa ansamblom bio na turneji kaže da je požarevački ansambl na folklornim manifestacijama u Španiji predstavljao Srbiju.
- Mi smo imali privilegiju da se jedini od srpskih ansambala nađemo na ovim prestižnim festivalima. Bili smo gosti grada Kadiza, na samom Gibraltaru i grada Burgasa koji se nalazi između Madrida i Bilbaoa. Festivali su imali moto “Svet igra za nas – mi smo svet”, a na njima su učestvovali mnogobrojni folklorni ansambli iz čitavog sveta, primera radi Meksiko, Čile, Brazil, Indija, Peru, Dagestan…, kao i brojne grupe iz same Španije koje su prezentovale svoje tradicionalne igre, poput flamenka.
Imali smo priliku da na lep i dostojan način reprezentujemo Srbiju. Naši nastupi u oba grada bili su izuzetno zapaženi, a naši mladi folklorci predstavili su nas na najbolji mogući način, igrajući tako da ih je publika svaki put vraćala na bis. Naš folklor ima veoma zanimljive igre za publiku koja se našla na ovim festivalima. Primera radi, u Kadizu smo nastupili u Nacionalnom teatru, to je jedno velelepno zdanje, a u Burgasu na otvorenom prostoru, na divnoj bini ogromnih dimenzija. Lično smatram da su Španci odlično organizovali ove festivale i nikada nisam bio na bolje organizovanoj manifestaciji. Počastvovani smo od strane prijatelja iz Španije i molbama da naš boravak u ovoj zemlji produžimo, ali nismo bili u situaciji da ostanemo zbog obaveza naših igrača u Srbiji. U oba grada, Kadizu i Burgasu, bili smo primljeni na najvišem nivou, kod gradonačelnika. Naši predstavnici, obučeni u narodne nošnje i ja uručili smo prikladne poklone gradonačelnicima, u ime gradonačelnika Požarevca, Miodraga Milosavljevića, kao i u ime Centra za kulturu, a uzvraćeno nam je takođe poklonima koje smo doneli u naš grad, ističe Lukić, i dodaje:
- Španska kultura je jedna velika evropska kultura, a naš kontakt sa onima koje reprezentuju je od velikog značaja jer smo mogli da steknemo nova saznanja i iskustva koja bi se mogla primeniti i kod nas. Na ovom putu posetili smo i značajne kulturno-istorijske spomenike. Ono što nam se jako dopalo je to da su Španci uspeli da na jednom mestu prikažu različite kulture, kao i da sebe predstave kao narod koji ima razumevanja za različitosti.
Ovaj boravak se, pored predstavljanja bogatog narodnog srpskog stvaralaštva, isplatio i u komercijalnom smislu, jer smo bili plaćeni za učešće na festivalima. Satisfakcija je i to što smo u Španiju pozvani tako što su organizatori pogledali CD sa našim nastupima koji smo poslali posredstvom Međunarodne organizacije CIOF, a druge zemlje su uglavnom predstavljale profesionalne igračke trupe.
Branislav Tošić-Mikan, rukovodilac GANIP-a, koreograf, je fantastično pripremio ansambl i osmislio nastupe koji su morali biti u skladu sa preciznim propozicijama festivala. Igrači su nastupali na nivou profesionalaca, a potvrda tome koliku su pažnju izazvali je i to što se dešavalo da ih i pet puta vrate na bis. ....
L.L.

Izvor: "Reč naroda", videti više: file:///C:/Documents%20and%20Settings/Sole%20Sokolovic/My%20Documents/GANIP%20PREDSTAVLJAO%20SRBIJU%20U%20ŠPANIJI%20%20Reč%20naroda.htm

Fotografije sa ove turneje mogu se pregledati na sledećoj internet adresi:
http://picasaweb.google.com/110775457852466964212/GANIPPredstavljaoSrbijuUSpanijiRecNaroda#

петак, 4. јун 2010.

Стратегија раскринкавања црне магије

Сутон Преко Пека. Фотографија Ивана Шишмана. Крајем маја 2010. Село М..


Или о постмодернизму
(одломак)




Лажно представљање – у постмодернизму – јесте аутентично представљање, и оно што је заправо неморално, у постмодернизму је морално – ја кажем неморално зато што је манипулативно и лажно, али овде имамо замену теза (једну од мноштва) – да је неморално морално, јер је у питању произвољан систем вредности, односно систем произвољних вредности, који се не заснива на личности, као извору морала, већ на перцепцији, као неселективном атрибуту личности. И читав постмодернизам своди се на тумачење перцепције постмодернистичког дела као чисте манипулације. На тај начин и оно што не ваља, јер је испразно, празно од енергије, постаје високовредно, јер је довољно да га ми као такво видимо. Читав напор постмодерне је у томе – да се све обезвреди, и да се онда слободно ређа, који мајмун на ниже гране, који мајмун на више гране. Свакако, не треба бити посебно далековид па видети да иза тога стоји организована група постмодерниста, који извлаче одређену корист из своје манипулације....




Слободан Шкеровић
Видети више, цео текст: https://sites.google.com/site/usmeruvrtloga/classroom-news/strategijaraskrinkavanacrnemagijeslobodanskerovic

петак, 16. октобар 2009.

Krepoljin, gljive...


Dani gljiva i bilja Homolja

Nikica Petrović, predsednik ekološkog društva naglašava da manifestacija pored ekološkog i turističkog ima i naučno - istraživački karakter. Pronađene su i gljive poput vrganja - Kserokomusa i Pizolitus, čija su staništa veoma daleko
Autor: I. Apostolović


Iza nepregledne ravnice Stiga i Mlave otvaraju se teška kamena vrata, ulaz u veličanstvenu Gornjačku klisuru.
Vukan i Ježevac uzdižu se svojim vrhovima da sakriju neviđenu lepotu. Duboko u stenama usekla je svoj put homoljska zelenooka lepotica Mlava. A svoje utočište među ovim prirodnim lepotama, našla i varošica Krepoljin. Svojim živopisnom okruženjem mami ljubitelje prirode, planinare, speleologe, pesnike da dođu, uživaju istražuju i pamte.
Ove godine, Ekološko društvo „Studenac“ iz Krepoljina, koje je ušlo u drugu deceniju postojanja, a osnovano je 1997. godine, organizovalo je petu manifestaciju „Dani gljiva i bilja Homolja“. Veliko bogatstvo koje netaknuta priroda Homolja nesebično nudi oduvek je mamilo mnoge istraživače, ljubitelje prirode da posete ovaj kraj i upoznaju najrazličitije vrste gljiva i samoniklog jestivog bilja. Prva okupljanja bila su manjeg obima, uglavnom stručnjaka, mikologa i botaničara koji su uključivali zaljubljenike i naročito decu. Interesovanje je raslo, obogaćivali su se sadržaji i sve se pretvorilo u čitavu manifestaciju - festival gljiva.
Tako je ove godine organizovana, sada već tradicionalna, manifestacija „Dani gljiva i bilja Homolja“. Na izložbi koja je, pre svega, imala edukativni karakter, moglo se videti preko 60 vrsta gljiva i na desetine vrsta raznog bilja. Iako 60 vrsta nije mali broj, prethodnik godina bilo je i više, čak 150, ali je zbog suše ove godine taj broj umanjen.
Nikica Petrović, predsednik ekološkog društva, kaže je ove godine zbog suša broj pronađenih vrsta manji, ali da su i ovim brojem prezadovoljni. Ovo je naša najznačaja manifestacija, na koju dolazi veliki broj gostiju iz različuitih krajeva.
- Pored svog ekološkog i turističkog, ova manifestacija ima i naučno - istraživački karakter, a u prilog tome govori da su ovde pronađene i gljive poput parazitskog vrganja - Kserokomusa i Pizolitus, čija staništa su veoma daleko.
Ono što je specifično za ovu izložbu republičkog ranga, jeste da su se organizatori opredelili, da na njoj budu izlagane samo vrste tipične ze Homolje.
Posle otvaranja izložbe i bogatog pograma, gosti su mogli da uživaju u najfinijim specijalitetima spravljenih od gljiva. Ako ste ove godine propustili da pogledate i probate najlepše gljive Homolja, navratite sledeće u varošicu Krepoljin, a ako ne volite gljive, ipak dođite, očaraće vaz božanstvena priroda ovog kraja.
Pronašao i beli tartuf
Šesdesetdvogodišnji Milorad Antić već pola veka bere pečurke. Nadaleko je poznat po svom iskustvu u bogatim nalazima, a neretko Milorad pronalazi i veoma retke pečurke.
- Pre desetak godina, sasvim slučajno sam pronašao beli tartuf, težak 150 grama. Takodje, prošle godine, pronašao sam i beli vrganj, jedini koji je pronađen na ovim terenima, kaže Milorad.
Od branja pečurki može se dobro i zaraditi, a Milorad dodaje da je prošle godine, za samo mesec dana zaradio oko 300 hiljada dinara.
Sve su jestive, ali neke samo jednom u životu
U svetu postoji veliki broj vrsta gliva, između 10 i 15 hiljada, tačan broj nije poznat, a na našim prostorima gravitira oko 700 vrsta.
Srđan Kojičin, član Mikološkog društva Srbije kaže je opšte poznato da ima jestivih i otrovnih gljiva.
- Mi mnogo više volimo da pričamo o otrovnim gljivama, da bi ljudi koji žele da upoznaju gljive, koji su početnici, upoznavanjem otrovnih, mnogo lepše i bezbednije brali gljive koje su jestive. Jedna od najopasnijih otrovnih gljiva je Amanita Faulides - Zelena pupavka. Početkom jula bilo je pet smrtnih slučajeva na VMA, upravo zbog zamene, i nedovoljne edukacije. Kod branja gljiva na prvom mestu je priprema, izlazak na teren sa dobrim vodičima i dobra literatura.
Najbolji period za branje gljiva jeste rano izjutra, kada je tlo vlažno i nema suviše toplote koja utiče na razvoj bakterija. Meseci u kojima se gljive najviše javljaju jesu jun, jul i avgust, kada su propraćeni obilnim kišama.

Objavljeno u Danas-u, Braničevo, 08/10/2009 20:35

Књижаре "ЗАВЕТИНА". Раде даноноћно. Најагилнија: Књижара "БОБОК"